PUH
U svom izgledu i načinu života puhovi su objedinili osobine dve druge vrste glodara, veverice i miša.
Ova vrsta sitnijeg noćnog glodara ima tri roda – samo jedan afrički rod, Graphirus, evropski i azijski. Iako su kao vrsta neomiljeni, prave štetočine, puhovi kod ljudi ne izazivaju preterani otpor.
Najpoznatije i najraširenije vrste puha su riđi puh (Muscardinus avellanarius) i obični puh (Glis glis).
Riđi puh
(Muscardinus avellanarius)
-Mali, riđi puh, poznat i pod imenom lešnikar ili orašar, stanovnik je cele Evrope.
-Duzina tela mu je 8 cm, kao i rep.
-Omiljena hrana su mu orasi i lešnici koje jede u velikim količinama i to na jedinstven način. Snažnim oštrim zubima puh izbuši rupu na čvrstoj ljusci i jednostavno isisa jezgro.
-Leti se puh moze naci nisko u žbunju, na travnjacima ili na listopadnom drvetu u šumi, u maloj, okrugloj ispletenoj od grana kucici.
A zimi mali puh bira drugačije stanište–veće i prostranije gnezdo visoko na grani usred crnogorične šume i od njega pravi skladište oraha i lešnika.
-Kada dodje zima puh se zavuce u svoje toplo skroviste i pada u hibernaciju. Na severu, taj zimski san može da potraje i 250 dana. Jedini razlog za njegovo buđenje je glad. Ali, biće to u stvari samo polusan u kome će da se pridigne i prednjim šapama ustima prinese orah ili lešnik, a čim utoli glad, okrenuće se možda na drugi bok i ponovo zaspati.
-Pred zimu zenka će na svet doneti nekoliko izuzetno sitnih mladunaca slepljenih očiju koji će od roditelja brzo naučiti sve veštine penjanja i preživljavanja.
Obični puh
(Glis glis)
-Običan puh nastanjuje kontinentalni deo Evrope, kao i veća sredozemna ostrva poput Sardinije, Korzike, Sicilije, Krita, a u Aziji sve do Irana.
-Običan puh može da dostigne dužinu i do 30 centimetara, rep da premaši 15 centimetara, a težina da dostigne oko 200 grama.
-Krzno mu je sivosmeđe, rep veoma kitnjast. Na prvi pogled, najviše podseća na vevericu.
-Njegovu hranu čine plodovi voća, hrasta, kestena, bukve. Slasno će pojesti i kakvog miša, pticu ili žabu ako uspe da ih ulovi.
-Slično svojim najbližim srodnicima, i običan puh skoro dve trećine života provede u snu ali, za razliku od drugih, on ne spava samo zimi, nego i leti i to tokom dana. Njegov zimski san traje oko sedam meseci.
Životinja nalik na vevericu, sjajnih crnih očiju, velikih okruglih ušiju i kitnjastog repa, koja se lako pripitomljava i postaje veseli kućni ljubimac, svrstana je među ugrožene životinje nižeg stepena. Mali, riđi puh nestaje s tla uporedo s krčenjem šuma, a običan puh ima isuviše lepo krzno i veoma ukusno meso da bi izmakao ljudskoj ruci.
U svom izgledu i načinu života puhovi su objedinili osobine dve druge vrste glodara, veverice i miša.
Ova vrsta sitnijeg noćnog glodara ima tri roda – samo jedan afrički rod, Graphirus, evropski i azijski. Iako su kao vrsta neomiljeni, prave štetočine, puhovi kod ljudi ne izazivaju preterani otpor.
Najpoznatije i najraširenije vrste puha su riđi puh (Muscardinus avellanarius) i obični puh (Glis glis).
Riđi puh
(Muscardinus avellanarius)
-Mali, riđi puh, poznat i pod imenom lešnikar ili orašar, stanovnik je cele Evrope.
-Duzina tela mu je 8 cm, kao i rep.
-Omiljena hrana su mu orasi i lešnici koje jede u velikim količinama i to na jedinstven način. Snažnim oštrim zubima puh izbuši rupu na čvrstoj ljusci i jednostavno isisa jezgro.
-Leti se puh moze naci nisko u žbunju, na travnjacima ili na listopadnom drvetu u šumi, u maloj, okrugloj ispletenoj od grana kucici.
A zimi mali puh bira drugačije stanište–veće i prostranije gnezdo visoko na grani usred crnogorične šume i od njega pravi skladište oraha i lešnika.
-Kada dodje zima puh se zavuce u svoje toplo skroviste i pada u hibernaciju. Na severu, taj zimski san može da potraje i 250 dana. Jedini razlog za njegovo buđenje je glad. Ali, biće to u stvari samo polusan u kome će da se pridigne i prednjim šapama ustima prinese orah ili lešnik, a čim utoli glad, okrenuće se možda na drugi bok i ponovo zaspati.
-Pred zimu zenka će na svet doneti nekoliko izuzetno sitnih mladunaca slepljenih očiju koji će od roditelja brzo naučiti sve veštine penjanja i preživljavanja.
Obični puh
(Glis glis)
-Običan puh nastanjuje kontinentalni deo Evrope, kao i veća sredozemna ostrva poput Sardinije, Korzike, Sicilije, Krita, a u Aziji sve do Irana.
-Običan puh može da dostigne dužinu i do 30 centimetara, rep da premaši 15 centimetara, a težina da dostigne oko 200 grama.
-Krzno mu je sivosmeđe, rep veoma kitnjast. Na prvi pogled, najviše podseća na vevericu.
-Njegovu hranu čine plodovi voća, hrasta, kestena, bukve. Slasno će pojesti i kakvog miša, pticu ili žabu ako uspe da ih ulovi.
-Slično svojim najbližim srodnicima, i običan puh skoro dve trećine života provede u snu ali, za razliku od drugih, on ne spava samo zimi, nego i leti i to tokom dana. Njegov zimski san traje oko sedam meseci.
Životinja nalik na vevericu, sjajnih crnih očiju, velikih okruglih ušiju i kitnjastog repa, koja se lako pripitomljava i postaje veseli kućni ljubimac, svrstana je među ugrožene životinje nižeg stepena. Mali, riđi puh nestaje s tla uporedo s krčenjem šuma, a običan puh ima isuviše lepo krzno i veoma ukusno meso da bi izmakao ljudskoj ruci.